Dom kulture Kristalna kocka vedrine Sisak filmskim ljubiteljima priredio je novi projekt pod nazivom Filmofilija koji je pakiran u poseban blok filmova. Filmofiliju započinjemo s blokom hrvatskog baštinskog filma “Lisinski” u režiji Oktavijana Miletića koji će se prikazati u četvrtak, 18.2.2016. godine u 19,30 sati u Domu kulture Sisak. Ulaz je besplatan.
Filmska informativka – Hrvatski baštinski film
Počeci hrvatske kinematografije sežu u davnu 1896.g kada je u Zagrebu održana prva projekcija živućih fotografija i to samo godinu dana nakon što su u pariškome Grand Caffeu braća Lumièr održala projekciju svojih filmova. Hrvatska filmska baština, nažalost, od svojih početaka sačuvana je tek u fragmentima jer je, baš kao i u ostatku Europe, najveći dio filmskog gradiva iz početnoga razdoblja zauvijek izgubljen. Istu je subinu doživio i prvi hrvatski film Brcko u Zagrebu, redatelja Arsena Maasa. Ostali su sačuvani samo snimci nekih prizora iz filma. Razdoblje od 1928. do 1945. najsnažnije je svojim radom obilježio nagrađivani redatelj Oktavijan Miletić koji 1937. godine objavljuje prvi hrvatski zvučni film Šešir, a 1944. i prvi dugometražni zvučni film, Lisinski.
Kruna uspjeha hrvatskog filma dosegnuta je filmom Surogat, Dušana Vukotića, koji je 1961. godine dobio prestižnu nagradu Oscar kao prvi europski film.
O filmu:
Godina proizvodnje: 1944.
Trajanje: 85 minuta, 90 minuta
Režija: Oktavijan Miletić
Produkcija: Hrvatski slikopis
Uloge: Branko Špoljar, Lidija Dominković, Srebrenka Jur, Veljko Maričić, Tomislav Tanhofer, Tošo Lesić, Hinko Nučić…
Sadržaj: Biografija Vatroslava Lisinskog, skladatelja prve hrvatske opere Ljubav i zloba (1846.g.), pokriva razdoblje od skladateljevih glazbenih početaka, kad je potporu imao samo od plemkinje i pjevačice Sidonije Rubido i mecene Ognjena Štrige, preko nastajanja opere i ljubavi sa zaručnicom Hedvigom Ban, do smrti u bijedi i zaboravu.
Lisinski je prvi hrvatski cjelovečernji igrani zvučni film, a nastao je u turbulentnom ratnom razdoblju. Lisinski je zapravo apolitično ostvarenje vrlo slabih i tek prigodnih ideoloških natruha (slavljenje hrvatskog nacionalnog duha koje je međutim sukladno vremenu odvijanja radnje – tzv. ilirskom preporodu), dominantno posvećeno prikazu nesretnog životnog puta senzibilnog i neshvaćenog umjetnika. Riječ je o naivnoj melodrami teatralnih glumačkih nastupa, ali i rafinirana vizualnog stila te tzv. okvirne kompozicije, ostvarenju koje je udarilo temelje kontinuiranoj produkciji cjelovečernjih igranih filmova u Hrvatskoj.
