Šetalište Vladimira Nazora 12 44 000 Sisak Hrvatska
Tel. ++385 44 527 470 Fax. ++385 44 527 475 Marketing: ++385 44 527 479
domkkv@domkkv.hr

Lutkarsko – likovna radionica

[frame style=”modern” image_path=”http://domkkv.hr/wp-content/uploads/2013/09/likovna-header-web.jpg” link_to_page=”” target=”” description=”” size=”banner_regular”]

U sklopu Doma kulture Kristalna kocka vedrine Sisak dugi niz godina postoje kreativne radionice u kojima polaznici Kreativnog učilišta istražuju i predstavljaju sisačku baštinu te kulturu i stvaralaštvo djece i mladih diljem svijeta.

HRVATSKI CENTAR ZA DRAMSKI ODGOJ

Internetske stranice o dramskom odgoju i pedagogiji u Hrvatskoj i svijetu

GLASILO HRVATSKOG
CENTRA ZA DRAMSKI
ODGOJ
ZAGREB, SRPANJ 2012.,
GODINA XII., BROJ 17
ISSN 1332-3121
ČLANAK UREDNICE PROGRAMA ZA DJECU I MLADE DOMA KULTURE TANJE TOLE MAJSTOROVIĆ

U svojem radu nastojim polaznicima približiti kazalište lutaka kao stvaralačku umjetnost koja u sebi objedinjuje književnost, likovnu i glazbenu umjetnost te ih potaknuti na spontanost lutkarske igre i izražavanje kazališnim jezikom.

Početak ove školske godine obilježila je suradnja osnovnih škola i Kreativnog učilišta u vidu lutkarskih i likovnih radionica s učenicima i njihovim učiteljima. Zajednički nam je cilj unaprijediti vještine učenika kao i razviti njihovo stvaralaštvo u izradi različitih predmeta, ukrasa ili lutaka, ali ih i educirati o pripremi i izvođenju odabrane lutkarske predstave. U prosincu 2011. godine u OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće održala sam dvije dvosatne lutkarske radionice s trinaest učenika šestog razreda na njihovim satovima dodatne nastave hrvatskog jezika, a u sklopu njihovog projekta „U potrazi za Ivanom“. Naime, učitelji hrvatskog jezika te škole provode istoimeni projekt kojemu je svrha upoznati, kroz zanimljive sadržaje likovne kulture, matematike, glazbene kulture, hrvatskog jezika, vjeronauka i prirode, život i djelo naše poznate spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Posebnu pozornost posvetili su proučavanju i čitanju njezinih djela, među koji ima istaknuto mjesto imaju njezine Priče iz davnine. To je bio i motiv našeg likovno – lutkarskog rada, pa smo, zbog specifičnih osobina i karaktera likova, odabrali bajku Kako je Potjeh tražio istinu. Bajka je najčešći žanr u lutkarskim kazalištima jer miješa stvarne i nestvarne događaje, a ova bajka obiluje i jednima i drugima. Tema lutkarske radionice bila je izrada ginjol lutke. Na primjeru jedne ginjol lutke pokazala sam učenicima njezine osnovne karakteristike, pokretljivost njezina tijela pomoću ljudske ruke, brzinu, držanje, hodanje, trčanje, sjed, način držanja, kao i njezine osnovne dijelove (glava, tijelo i ruke). Posebno sam naglasila lutkine izražajne mogućnosti, pa su učenici na ovoj gotovoj ginjoli prepoznali čuđenje, radost, stid, veselje i tugu. Potom smo nakon ukratko prepričane bajke Kako je Potjeh tražio istinu izdvojili u analizi stvarne i nestvarne likove te svakome liku odredili njegove glavne karakteristike. Kako smo na raspolaganju imali pet nestvarnih likova (Bjesomar, tri bijesa, Svarožić), mogli smo slobodnije i maštovitije oblikovati glave, ali smo tada odlučili Svarožića izraditi od spužve i u obliku sunca jer je Svarožić, prema staroslavenskoj mitologiji, mlado sunce koje se rađa u prosincu. Učenici su lik Bjesomara zamislili većeg od bjesova s blagim deformacijama nosa, usana i zubi, a naglasili su potrebu da Bjesomara oboje u vrlo živim bojama. Odlučili su i bjesove okarakterizirati na isti način, dok stvarnim likovima (braći Potjehu, Marunu i Ljutiši, djedu Vjestu) nisu dodavali izražajne detalje lica. Nakon uvodnog dijela sata započeli smo sa samom izradom glave lutke. Za taj postupak bile su nam potrebne škare, trake sterilne gaze, stiroporne kugle različitih dimenzija i oblika te prethodno pripremljena smjesa brašna i vode kojom smo kaširali i oblikovali glave. Podijelili smo učenike u parove i krenuli s radom.

1. Škarama smo izdubili stiropornu kuglu koja je osnova za glavu lutke. Otvor za kažiprst trebao je biti dovoljno velik i prostran da se u njega utakne prvi zglob kažiprsta kako bi glava lutke bila stabilna, a opet kažiprst dovoljno pokretan.

2.Iskrojili smo trake sterilne gaze koje smo umakali u ljepilo napravljeno od brašna i vode i primijenili postupak kaširanja te modelirali zadane likove prema njihovim karakteristikama. Modelirane glave sušile su se nekoliko dana te tako bile spremne za još kreativniji rad.

3. Površine pripremljenih i osušenih modela obojali smo vodenim bojama, no i taj je postupak zahtijevao prethodni razgovor o dekoraciji lutkinog kostima te o važnosti boje.

4. Kada smo završili s bojanjem, lutkama smo sašili iglom i koncem haljine, odnosno rukavice na tri prsta prema pokazanoj skici ginjol lutke kroz koju su učenici naučili tehniku držanja i pokretanja lutke.

5. Rukavice su ukrašene raznim ostacima materijala i dugmadima, a na glavama lutaka oblikovali smo kosu od vune i umjetnog krzna. Boja, oblik i materijal trebaju biti pažljivo odabrane za kostim lutke. Prilikom odabira materijala razgovarala sam s učenicima i upućivala ih na izažajnost i stvaranje atmosfere pomoću različitih materijala. Tako, primjerice, prozirni materijali mogu stvarati na sceni blagu atmosferu te djelovati nježno i opuštati cijeli ugođaj, dok tvrdi materijali mogu stvoriti napetost i izazvati neka druga raspoloženja. Boja ima fiziološko značenje. Crvena naglašava uzbuđenje, svjetlozelena smiruje, a plava djeluje uravnoteženo. Sve je to moguće iskoristiti kao dramski element, pogotovo ako je neka od boja dominantna. Svakako treba uzeti u obzir i simboliku boja. Tako su učenici odlučili da bjesovi budu tamniji (crni, tamnoljubičasti), Potjeh u plavoj boji i s plavom kosom, Marun u crvenkastim tonovima, a Ljutiša u smeđim. Kostim djeda Vjesta ukrasili su narodnim vezom i u bijeloj boji. Svarožić je bio potpuno žut s dodatkom prozirnog materijala, a Bjesomaru su skrojili rukavicu od zelenog materijala kojeg su ukrasili plavozelenim šalom. Dodatni detalji na Bjesomaru bili su ovratnik i rogovi koje su učenici prethodno skrojili od tvrdog kartona i potom na njega nalijepili silikonskim ljepilom materijal. Rogove su zatim dodali i svakom bijesu. Učenici su pokazali visok stupanj kreativnosti, ali i vodili računa da kostim lutke ne smije sputavati i ograničavati ginjolku pri njezinom kretanju.

6. Glave smo zalijepili na dekorirane rukavice i tako završili lutke koje je u priči trebalo oživjeti. Polaznici radionice bili su motivirani i vrlo maštoviti. Raduje me što su se uživjeli u svoje stvaralaštvo i osjećali da se vlastitim naporima može napraviti nešto novo. Ujedno su razvijali smisao za suradnju i kolektivni rad, ali i odgovornost i disciplinu. Preostaje im sada oživjeti lutke i identificirati se s njima te stvoriti kazališni lutkarski svijet.

Dramski_odgoj_17 tanja_Page_3_Image_0003 Dramski_odgoj_17 tanja_Page_1_Image_0002 Dramski_odgoj_17 tanja_Page_2_Image_0001 Dramski_odgoj_17 tanja_Page_2_Image_0002 Dramski_odgoj_17 tanja_Page_2_Image_0003 Dramski_odgoj_17 tanja_Page_3_Image_0001 Dramski_odgoj_17 tanja_Page_3_Image_0002